Redovna fizička aktivnost je važna za zdravlje savremenog čoveka. Bilo da su u pitanju šetnja, dizanje tegova, trčanje, ples ili plivanje, vežbe su moćno sredstvo za smanjenje rizika od hroničnih bolesti poput kardiovaskulartnih oboljenja, moždanog udara, dijabetesa tip 2 i nekih vrsta malignih oboljenja. Ujedno snižava krvni pritisak, holesterol i šećer i jača kosti, te smanjuje rizik od osteoporoze kod žena u menopauzi. Kod žena u reproduktivnom periodu umanjuje menstrualne grčeve i PMS. Osim toga, redovno vežbanje jača mentalno zdravlje tako što se pri fizičkoj aktivnosti oslobađaju endorfini, prirodni busteri raspoloženja, umanjuje se stres, anksioznost i simptomi depresije i popravlja kvalitet sna.
Ipak, postoji jedna važna stvar koju žene treba da znaju ako se bave fizičkom aktivnošću, a to je da su sklonije povredama mišića zbog svoje anatomije i hormonalnih fluktuacija. Kod njih je obično veći procenat telesne masti od muškaraca, što nekad utiče na stabilnost mišića i povećava rizik od povreda. Vrsta vežbi koje žene preferiraju takođe može povećati rizik od kidanja mišićnih vlakana. Takođe, zglobovi žena su često fleksibilniji od zglobova muškaraca, što je dodatni stres na mišiće i povećava rizik od kidanja mišićnih vlakana. Upravo zbog toga naglašavamo važnost prevencije povreda mišića.
Pošto su mišići fleksibilne strukture sposobne za stezanje i istezanje kako bi proizvele kretanje, preterano naprezanje može dovesti do njihovog pucanja ili do tzv. rupture – što varira od mikropovrede, tzv. suze mišića, pa do delimičnog gubitka funkcije mišića.
Do rupture mišića dolazi kada se vlakna mišića ili tetive prekinu kao rezultat prekomernog istezanja ili prekomernog skupljanja tkiva. To je veoma česta povreda i među rekreativcima i profesionalcima. Često se javlja i kad podižemo nešto teško, ali to je daleko od jedine opasne situacije.
Rupture mišića utiču na strukturu mišićnog tkiva. Međutim, kod nekih vrsta povreda dolazi do veće količine oštećenog tkiva nego kod drugih. Do ruptura najčešće dolazi u nogama, a zatim i u rukama i krstima.
Ruptura mišića može se javiti na tri načina:
Simptomi mišićnih suza ili rupture su, među ostalima, jaka bol koja vas primorava da prekinete aktivnost. Upravo je jaka bol jedan od načina po kojima ćete znati da se ruptura i dogodila. Možda vam je neko već pričao o tome kakav je to doživljaj. Mnogi kojima se dogodi ova povreda opisuju je kao da ih je nešto ubolo u mišić.
S druge strane, simptomi blažeg istegnutog mišića mogu biti samo povećana osetljivost u tom području i mišići može da izgleda kao da je samo malo zategnutiji nego inače. Čak je moguće da vas ova vrsta naprezanja mišića neće sprečiti da nastavite sa vežbama.
Da bismo znali težinu povrede, oslonićemo se na intenzitet bola koji proizvodi. Najozbiljnije rupture mišića izazivaju veoma oštar i lokalizovan bol u mišićima. Pored toga, mišić će izgledati kao ukočen, a pojaviće se otok i upala.
✅ Važno! Teže povrede mišića mogu rezultirati gubitkom mišićne funkcije ili čak izbočinom u povređenom području.
Postoje 3 vrste ruptura mišića, u zavisnosti od toga koliko su ozbiljne. Način merenja njihovog uticaja je po broju pocepanih vlakana.
Kako tretirati rupturu mišića u butini? Šta je sa listovima? Postoje različite vrste lečenja ruptura mišića. Ako ste imali tu nesreću da patite od ove povrede, evo nekoliko efikasnih načina da si pomognete.
Svi stručnjaci se slažu da je hladna obloga prvo što treba da stavite na povređeni mišić. Hladnoća dovodi do vazokonstrikcije rasprslih kapilara i to pomaže da se krvarenje u tom području smanji. Takođe olakšava oporavak.
Ovaj tretman nategnutih i pokidanih mišića pokazao je velike koristi. Drenažna masaža je idealna u ranim fazama nakon povrede. To je tehnika koja pomaže u evakuaciji viška upale i pomaže u smanjenju bola u prvih nekoliko dana. Takođe pomaže da se ubrza oporavak.
Upotreba crvene gline se preporučuje za dane nakon povrede jer pomaže u drenaži tečnosti i smanjenju upale. Kao i drenažna masaža, crvena glina služi za ubrzavanje procesa oporavka.
Najbolji način da se ubrza oporavak od povrede mišića je nesumnjivo kroz ishranu. Posebno su važna četiri elementa: vitamini, proteini, antioksidanti i omega-3.
Da biste izlečili rupturu mišića, trebalo bi da povećate unos svežeg voća i povrća bogatog vitaminom C, kao što su citrusi, kivi, crvena paprika, brokoli i jagode. Takođe se preporučuje davanje prioriteta masnoj ribi bogatoj omega 3 ili koštunjavom voću kao što su orasi. Zahvaljujući svojim antiinflamatornim svojstvima, oni će smanjiti oticanje i bol u tom području.
Takođe, ne zaboravite da u ishranu uključite antioksidanse kao što su avokado, maslinovo ulje, brusnice, paradajz i zeleni čaj. Na kraju, ne zaboravite da jedete proizvode bogate proteinima kao što su meso, jaja i mlečni proizvodi.
Lekovi protiv bolova kao što su paracetamol ili ibuprofen pomažu u ublažavanju bolova u slučaju blage ili umerene rupture mišića. Međutim, ako je vaš bol jak, važno je da se konsultujete sa lekarom pre samostalnog lečenja.
U kompaniji GENERALI prižamo uslugu medicinske telefonske konsultacije u okviru polise zdravstvenog osiguranja, što je idealno za ove slučajeve. Na ovaj način možete dobiti mišljenje medicinskog stručnjaka. Ako želite više informacija, kontaktirajte nas bez obaveze!
Vreme zarastanja rupture mišića varira u zavisnosti od njene težine. U slučaju blage rupture, vraćanje fizičkoj aktivnosti je moguće nakon 12–15 dana. S druge strane, ako pretrpite tešku rupturu, period oporavka može potrajati i do dva meseca, a ponekad zahteva operaciju za spajanje oštećenog mišića ili tetive.
Da biste izbegli povrede, bilo da se radi o pukotini mišića u rebrima, grudima ili stomaku, najvažnije je da se pravilno zagrejete pre početka fizičke aktivnosti. To će vam pomoći da povećate protok krvi, pojačate oksigenaciju i pripremite mišiće za fizičku aktivnost.
Da biste to uradili, počnite sa brzim hodom naizmenično sa trčanjem, promenama tempa i kratkim skokovima. Nakon toga potrebno je još istezanje leđa, ruku i nogu. Preporučuje se da zagrevanje traje oko 15 minuta.
Ruptura mišića, pucanje mišića i fibrilna ruptura su isti tip povrede. U oba slučaja mišići ili tetive pucaju tokom zatezanja ili kontrakcije mišićnog tkiva.
Razlika između blagog istegnuća mišića i kontrakture je u tome što ovo drugo prati stalna napetost mišića koja izaziva nelagodnost. S druge strane, kod rupture je obavezno došlo do prekida vlakana. Pored toga, puknuće mišića – ruputuru – karakteriše iznenadan i veoma lokalizovan bol, dok je bol u kontrakturi obično progresivan. Međutim, imajte na umu da kontraktura može biti prvi korak ka fibrilarnoj rupturi!
Nadamo se da su vam ovi saveti bili od koristi.
Ukoliko vas zanima ova tema, pogledajte i ove tekstove:
Kako da izvučete maksimum iz omiljenog sporta i izbegnete povrede